07/11/2024
omega3.png

Izvori omega3 u hrani

Dugolančane masne kiseline u tijelu – eikozapentaenoična (EPA) i dokozaheksaenoična (DHA) koje su poznate pod nazivom omega3 mogu se proizvesti u tijelu iz alfa linolenske kiseline iz biljnih ulja, no zbog ograničenja u pretvorbi najbolji izvori ostaju plava riba, bademi, orasi, riblje ulje te  pripravci omega3 (kapsule).
Do sada su omega3 slovile kao najbolji prijatelj srca i krvnih žila, ali naša saznanja o njihovom značaju u organizmu se proširuju iz dana u dan. Ta nova saznanja potvrđuju da je omega3 iz ribljeg ulja najzdravija masnoća koju organizam treba za razvoj i zdravlje od trenutka začeća do duboke starosti.
Krvožilni sustav
Dodatan unos od 1-2 g omega3 dnevno, naročito kod osoba koje ne jedu dovoljno plave ribe, smanjuje rizik od bolesti srca i krvnih žila za čak 45 % te se bitno smanjuje pojava iznenadne srčane smrti. (Albert CM, Oh K, Whang W, et al,Circulation. 2005; Mozaffarian D;Altern Ther Health Med. 2005) Također se smanjuje razina C-reaktivne bjelančevine (CRP) koji je povezan sa povećanim rizikom moždanog i srčanog udara. (Bemelmans WJ, Lefrandt JD, Feskens EJ, et al.;Eur J Clin Nutr. 2004)
Dodatni razlozi za redoviti unos omega3 masnih kiselina leže u njihovoj ulozi u sprječavanju aritmije, smanjenoj opasnosti od tromboze (koja može dovesti do srčanog i moždanog udara), smanjenju razine triglicerida, smanjenju rasta aterosklerotskog plaka i smanjenju upale na endotelu krvnih žila (manja oštećenja).
Trigliceridi
Klinička istraživanja pokazuju da se učinak na smanjenje triglicerida povećava povećanjem doze omega3 iz ribljeg ulja, a najznačajniji pad zabilježen je kod unosa 2000 mg dnevno (EPA+DHA). (Austin MA, Hokanson JE, Edwards KL. Hypertriglyceridemia as a cardiovascular risk factor,1998)
Šećerna bolest (dijabetes melitus)
Povećana razina triglicerida vodeći je uzrok smrtnosti osoba sa dijabetesom (DM), a probirna kontrolirana istraživanja pokazuju da omega3 iz ribljeg ulja značajno smanjuje  razinu sermskih triglicerida kod oboljelih od dijabetesa melitusa.
Upale  – alergije, reumatski artritis, astma
Povećavajući unos omega3 hranom, povećava se i njezin sadržaj unutar stijenke stanica. To konačno dovodi do ublažavanja upala, smanjenog stiskanja krvnih žila (tlak) i koagulacije (grušanje).   (Calder PC. Dietary modification of inflammation with lipids. Proc Nutr Soc. 2002). Učestalije upale i krvožilne bolesti danas dovode se u vezu s tipičnom zapadnjačkom prehranom koja obiluje  omega6 masnim kiselinama (hrana pržena na biljnim uljima, margarin, meso, žitarice) te je sadržaj omega6 masnih kiselina u staničnoj stjenci veći no sadržaj omega3 (EPA).
Ciljane studije kod oboljelih od reum.artritisa pokazuju da dodatan unos omega3 iz ribljeg ulja dovodi do smanjenja bolova, ukočenosti i osjetljivosti zglobova. Klinički dokazana poboljšanja zabilježena su pri dozama od 2-3 g EPA+DHA dnevno nakon 12 tjedana uzimanja, te se smanjuje i potreba za protuupalnim lijekovima. Dodavanje omega3 u prehrani iskazuje dobrobiti kod astme, lupusa i nekih bolesti bubrega. (Effects of omega-3 fatty acids on inflammatory bowel disease, rheumatoid arthritis, renal disease, systemic lupus erythematosus, and osteoporosis. Evid Rep Technol Assess, 2004)
Za bolji vid – od začeća do starosti
DHA je dio stanične stijenke očne retine za čiju je funkciju bitna, no još je važnija uloga za razvoj retine ploda te se stoga trudnicama preporučuje dodatan unos omega3 kako bi se spriječila pojava abnormalnosti u kritičnoj fazi razvoja retine. (The role of omega-3 long-chain polyunsaturated fatty acids in health and disease of the retina,Prog Retin Eye Res. 2005)
Mozak, inteligencija, živčani sustav
Siva tvar mozga sadrži visok udjel  DHA  koja je očito, nužna i za djelovanje središnjeg živčanog sustava. Smanjenje sadržaja DHE-a može voditi otežanom pamćenju i učenju, a dodatno uzimanje tijekom trudnoće, dojenja i rasta utječe na povećanje inteligencije djeteta. (Polyunsaturated fatty acids and cerebral function, Lipids. 2001)

NOVO!
Omega 3 i melanomi
Poznato je da je svake godine sve više slučajeva melanoma – jednog od najpodmuklijih zloćudnih tumora uopće.  No,  već duže vrijeme znanstvenike zaokuplja jedno pitanje  –  kako to da se melanom pojavljuje sve više unatoč tomu što gotovo cijeli dan provedemo u zatvorenom prostoru i sve se manje izlažemo suncu,  dok je ovaj oblik raka bio gotovo nepoznat u prošlosti kada su ljudi po cijeli dan radili na užarenim poljima i čija bi se koža u starosti doslovno smežurala zbog cjeloživotnog izlaganja suncu?
Rezultati  10-godišnjeg australskog istraživanja iznenadili su mnoge – utvrđeno je da osobe koje se redovito sunčaju, ali jedu puno ribe imaju za 40% manju pojavu melanoma od ostale populacije. Očito je priča o utjecaju ultraljubičastih zraka na razvoj raka kože puno složenija te uključuje i prehrambene čimbenike.
Daljnju potvrdu značajnom utjecaju prehrane na zdravlje kože dala je australska Nacionalna akademija znanosti potvrđujući da je ključ u omjeru masnih kiselina koje unosimo hranom (omega6 i omega3) te da je poželjan omjer 1:2  u korist omega3.
Pogađate da u prehrani zapadnog čovjeka prevladava omega6 tako da je omjer obrnut!  (Melanoma – New York Times, 2004).
Dokaz o zaštitnoj ulozi omega3 masnih kiselina pruža i istraživanje  koje je 2006. provelo nekoliko medicinskih ustanova (Department of Medicine, Massachusetts General Hospital; Harvard Medical School, Boston; Center for Experimental Therapeutics and Reperfusion Injury, Brigham; Harvard University, Charlestown; 2006)  na transgenskim miševima (prilagođen metabolizam održava poželjan omjer omega3 i omega6) gdje je došlo do dramatično usporenog razvoja melanoma nakon usadnje stanica melanoma B16.


(Visited 7 times, 1 visits today)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)